Portret od prapovijesti do danas Portret Portret (franc.

Portret od prapovijesti do danas Portret Portret (franc.

Portret od prapovijesti do danas Portret Portret (franc. portrait, od lat. protrahere - iznijeti na vidjelo, objelodaniti i od starofranc. pourtraire crtati) u likovnoj umjetnosti oznaava prikazivanje individualnog izgleda odreenog ovjeka. U toku povijesti portret je bio jedan od prvih i najvanijih likovnih motiva u umjetnosti. Svaka epoha, stil i narod njegovali su osobiti nain predstavljanja ljudskog lika, u skladu sa svojim sustavom vrijednosti i pogledom na svijet. Funkcija portreta je da prezentira odreenu osobu i da sauva uspomenu na nju. Razvijene civilizacije njeguju portretnu tradiciju. Egipatski, pa i klasini portret podreen je strogoj stilizaciji sa minimalnim naznakama individualnih crta, umjetnici se pridravaju dogovorenih pravila ili

kanona. Za razliku od 20. st. u kojem postoji heterogenost stilova u kojem svaki slikar ima osobnu viziju koja se mijenja tijekom ivota. Ovaj pregled sadri vie od 180 portreta i autoportreta bez namjere stvaranja konanog odabira. Mnoga od navedenih imena su prepoznatljiva i omoguuju uvid u raznolikost umjetnikih stilova, razdoblja, pokreta i likovnih tehnika. Umjetnika fotografija 20.st. nastavila je anr portreta i pridonijela razvoju modernizma. Jerihonske glave VIII. tisuljee pr.Kr. Jedna od najstarijih neolitskih kultura je pokapala tijelo mrtvih a rekonstruirane glave su odravale plemenski kontinuitet. Ove glave su imale svoju svrhu produiti ivot pokojnika i predstavljaju prvu pojavu portretne tradicije koja e se nastaviti do pada Rimskog carstva. Drevni je umjetnik pomou obojenog gipsa rekonstruirao lice pokojnika na

pravoj lubanji a komadi morskih koljki su koritene za zjenice pa djeluje kao ivi portret. Ovako prireene glave su simbolizirale nastavak ivota i svaka od njih ima individualna obiljeja s blagom gradacijom volumena. Glava ene, gips/koljka, 7-6 000..pr. Kr., Jerihon, Jordan Turska - atalhyk Boica majka, glina, 7250-6700 pr. Kr., Turski muzej Anatolijskih civilizacija Prvi gradovi nikli su na Bliskom istoku. atalhyk u Turskoj prvi je utvreni grad Bliskoga istoka. To je,

zajedno s Jerihonom u Jordanu, najvei do danas otkriveni prapovijesni grad. Svoj puni procvat dostigao je u VII. tisuljeu pr.Kr. Stanovnici grada tuju boginju-majku, boicu plodnosti: jedan glineni kipi prikazuje pretilo boanstvo kako raa na prijestolju (sa glavama leoparda). Egejska umjetnost Idol sa Ciklada, kamen, 2700-2300 pr. Kr., 27 cm., Louvre, Paris Egejska umjetnost pripada Egejskoj kulturi koja je

zajednika: civilizaciji Ciklada, Minojskoj i Helenskoj civilizaciji, a koje su cvale u irem podruju Egejskog mora oko 2200-1200 pr. Kr. Smatra se preteom kulture stare Grke. Ova kamena skulptura je bila postavljena na ceremoniji otvaranja Olimpijskih igara u Ateni 2004. Cikladski kipari stvorili su prve enske aktove u prirodnoj veliini u III. tisuljeu pr. Kr., jednostavne forme bez suvinih detalja. Staroegipatska skulptura Najvanije djelo toga doba je figura

Faraona Kefrena. Sjedea skulptura sa mirnom velianstvenou, jedan je od kiparskih vrhunaca stare drave. Egipatska skulptura stvara pravila koja e trajati dok traje ova civilizacija: kreira se idealan lik pokojnika u svijetu vjenosti. POSTULATI: Statinost Frontalnost Kompaktnost Monumentalnost Kubinost Kefren, diorit, oko 2500. pr.Kr., Gizza; Egipatski muzej Kairo. Olmeci

Kamena glava koja pripada tzv. Civilizaciji Olmeka majci svih kasnijih kultura u Srednjoj Americi. Sedamdesetak do sada pronaenih glava, tekih desetine tona, su prenoene 80. km kroz dunglu do svog odredita. Pretpostavlja se da su prvi crnaki kraljevi Olmeka doli sa istoka-kao potomci jedne rase sa Atlantide. U to vrijeme Kinezi brodovima prelaze Pacifik-meu glavama postoji par kineskih - kosookih. Olmeci, narod Shi upozoravaju da se povijest mora revidirati. Megalitska bazaltna glava, 1 500 pr.Kr., Verakruz

Ovo je najbolje uvani, misteriozni komad visoko poliranog drevnog kristala kojim su se Maje sluile. Maje Lubanja je napravljena od jednog prilino velikog komada kristala. Visoka je 13 cm, dugaka 18 cm, iroka 13 cm. Teka oko 5 kg. Po veliini odgovara manjoj ljudskoj lubanji s karakteristikama enske anatomije i sa perfektno izraenim detaljima. Prate je i kontroverze ali one ne osporavaju jedinstvena svojstva kristalne lubanje. Naalost, ne postoji moderna tehnologija koja bi utvrdila starost kvarcnog kristala

pa tako ni kristalne lubanje kao ni Majanska kristalna lubanja, Musee de l' homme, Pariz mogunost dupliciranja. Uskrnji otok Rapa Nui Iz godine 1989. i detaljne studije saznajemo da se na otoku nalazi gotovo 900 monolita moai skulptura. Vulkanske skulpture su visoke do 10 metara, a tee do 86 tona. Najvea je nazvana El Gigante, visoka je 21,6 metara a procjena teine je izmeu 145-165 tona. Ove gigantske dimenzije teko se mogu vezati za tehnologiju otonog, polinezijskog, stanovnitva. Svi napori oblikovanja su usmjereni na lice u tolikoj mjeri da su potiljak i tijelo izostavljeni. Po vjerovanju one

predstavljaju spomen na plemenske poglavice koji bi odgovarali rapanskoj kulturi. Nedeifrirano pismo rongorongo koje je naeno u XIX st. mogue uva tajnu otoka. Moai skulptura, vulkanska masa, Rapanska kultura, Uskrnji otok, ile. Tijekom treeg tisuljea na polupustinjskim predjelima doline rijeke Ind postojala je visoko razvijena prapovijesna urbana kultura, koja je dobila naziv po dva nalazita: Harappska kultura i Mohenjo-Daro (2 700.pr.Kr.). Za graenje su koritene na suncu suene ili peene glinene opeke tzv. erpi. Ostaci grada ukazuju na plansku

gradnju. U Sumeru su naeni predmeti iz Harappe a u Harappi predmeti iz udaljenih podruja, kao potvrda razvijene trgovine. Kvaliteta naenih predmeta ukazuje na razvijene obrtnike sposobnosti. Crte lica su tipine za Indijski pod kontinent, skulptura je naena u gradu Mohenjo-Daro. Indija Kralj-sveenik, vapnenac sa tragovima boje, 17,5 cm., 2 000 pr. Kr.,Nacionalni muzej Pakistan, Karachi Mezopotamija Iz Staroakadskog razdoblja potie bronana glava vladara Naram-Sina, koji sebe proglaava Bogom, visoka

36. cm i uokvirena upletenom kosom. Jedina prapovijesna portretna bronana skulptura koja je sauvana do dananjih dana. Predstavlja portret apsolutnog vladara na ijem se profilu moe prepoznati autoritativnost i spokoj kraljevskog velianstva. Brojni fascinantni podaci ine ovu staroakadsku broncu jedinstvenim spomenikom kulture pa i njena prirodna veliina. Glava je oteena u donjem dijelu brade, u predjelu nosa, uiju i oiju. Nain obrade bronce ukazuje na vjetog umjetnika i pojavu apstraktnih formi u izrazu. Naram-Sin, blizu Ninive, bronca, 2200. g. pr.Kr., Iraq Museum, Bagdad

Feniani Stari Feniani su malo zaboravljeni, ali nisu nestali. Rimljani su prije mnogo stoljea razorili najvei fenianski grad Kartagenu, meutim, nove genetike studije pokazuju da svaki 17 stanovnik Sredozemlja mora voditi porijeklo od tih starih moreplovaca. Ime su dobili od Grka (Phoiniki=ljubiasti) po purpurnoj boji koju su proizvodili od koljke murex. Oni su sebe nazivali Sidoncima po jednom od njihovih gradova. Napisali su prvi alfabet i prenijeli kulturna dostignua iz Azije u Europu. Dokaz da je na planet pun tajni

koje se ljubomorno uvaju. XI-VIII.st pr . Kr. Feniani Prilog za razmatranje fenianske religije. Par vrhovnih bogova su bili El (bog), stvoritelj svijeta i gospodar bogova te njegova ena Aera. Tragovi koji upuuju na ovu boicu naeni su u dananjoj Siriji: u drevnim tekstovima, amajlijama i figuricama. U Bibliji se spominje kao kraljica neba. Mona boica plodnosti to podsjea na dranje

Djevice Marije kao svete i uzviene. Aera, terakota iskopana u starom sirijskom priobalnom gradu Odgovara bronanom dobu na kopnenoj Grkoj, vrhunac joj je bio 1600-1100 pr. Kr. Sam grad Mikena (1350) je primjer utvrenog grada na breuljku (citadela) opasan je kiklopskim zidinama. Nedaleko od ulaza se nalaze grobovi Mikenskih vladara a najpoznatija je Atrejeva riznica (oko 1400 pr. Kr.). Zlatna posmrtna maska je izraena

iskucavanjem sa stranje strane (repouss tehnika) ime se naprijed dobio bogat reljef. Mikenska kultura Agamemnonova posmrtna maska, zlato, 1400 pr.Kr., Nacionalni muzej, Atena Skulptura Novog egipatskog kraljevstva Bista stara 3. 400. god. poznata kao Mona Liza starog svijeta, pronaena je 1912. u radionici kraljevskog kipara Tutmozisa. Karakterizira je simetrija, proporcionalnost, prisustvo zlatnog reza. Ovaj odnos veliina

daje dojam sklada i ljepote. Slavna Nefertiti je bila ena Amenofisa IV Aknatona koji je smatran heretikom a novoosnovani grad Tel-elAmarnu gradio je po geodetskim principima. Nefertitina sudbina predstavlja jednu od najveih zagonetki Egipatskog kraljevstva. Kraljica Nefertiti, Egipat, oko 1360.pr. Kr., Berlinski Novi muzej Nefertiti Bista je nainjena od vapnenca i obojena zemljanom bojom koja prati tematske elemente crvenkasti tonovi okera za inkarnat lica i dekoltea, crne obrve i obrubi oiju, crvene

usne, naunice, etiri boje za krunu i ogrlicu. Zemljana boja ravnomjerno prekriva sve detalje i tako poveava kompaktnost volumena ove biste. Amarna stil - 18. dinastija Glava Tutankamona izraena je od mekog krenjaka, obojana, sa finim psiholokim crtama tzv. Amarna stil. Prikazuje ga kao dijete koje izlazi iz lotosovog cvijeta simbolizirajui stvaranje sunca. Glava Tutankamona kao djeteta, Egipat, XVIII dinastija

Naena je u njegovoj grobnici, u Dolini kraljeva 1922.god., koja je sadravala vie od 500 artefakata. Egipatska civilizacija biljei svoj razvoj kroz tri milenija i vladavinu 31. dinastije. Perzijska umjetnost luristanska bronca Kipi boga ratnika s maem i tobolcem, bronca, Luristan 8-7. st. pr. Kr. Bogato ukraen kipi visine 38 cm; duine 14 cm; irine 9 cm, pronaen u zapadnom Iranu 8-7. st. pr. Kr. na kojem je naknadno dodan

neobabilonski natpis, koji datira oko 7-6. st. pr. Kr. ili neto kasnije, svjedoi o izvornom i nezavisnom stilu te jedinstvenoj ikonografiji prikaza boanstava. U bitkama koje su vodili lokalni monici kao i u velikim ratovima bilo je uvrijeeno uzimanje kipova lokalnih bogova i njihovo prenoenje u gradove pobjednika. Pronaeni predmeti svjedoe o bogatstvu i prestinoj ulozi ratnikog drutvenog sloja zaokupljenog ratovanjem, lovom i konjima. Za dinastije Gupta (4-6 st) u Indiji je nastala rana budistika arhitektura u stijeni kao trajni znak tovanja Bude i na njoj

udesno fresko slikarstvo. Figurativno slikarstvo je izrazito bogato a temelji se na stoljetnoj ikonografiji te prikazuje likove iz budistikih pria i tradicije koje govore o Budinom ivotu. Zbog kvalitete izrade, ljepote i broja slika nazivaju je Sikstinskom kapelom Azije. Murali peine u Ajanti odraz su budistike filozofije koja je uila da je materijalni svijet poput vela iluzije. Ova vizija ostavlja osjeaj velikog mira i spokoja a to su osnovna obiljeja koja je dala Indija. Indija

Ljubavnici, freska na gipsu, 475-550., 6.st. pr. Kr., hram II u Ajanti Metalno doba Jantarna enska glava, 6-5 st. pr.Kr., 4 cm, Arheoloki muzej Zagreb Jantarna glava iz japodske nekropole u Kompolju (500.g. pr. n. e.), naena u naim krajevima koji su bili dio tzv. Jantarnog puta (od obala Sjevernog mora do Grke). U vrijeme ranog latena u srednjoj Europi Kompolje je bilo naseljeno plemenom Japoda. Na lokalitetu gradine Avendo ouvane su terase na kojima su bile sagraene japodske nastambe. U

dvije nekropole su pronaeni bogati arheoloki nalazi bronanih ukrasa, japodskih kapa, staklenih ukrasa, jantarnih ogrlica, a posebno se istiu jantarne antropomorfne figurine. Dva jantarna zrna oblikovana u formi enske glave stilski pripadaju etrurskom kulturnom krugu. Perzijsko carstvo Kralj na tronu- Kserks Veliki, reljef, 5.st. pr. Kr., Apadana, Perzepolis Kod modernih povjesniara Kserksovo ime znai vladar heroja. On je najstariji sin Darija I, dinastija Ahemenida, koji je po iranskoj tradiciji, naslijedio

prijestolje nakon oeve smrti 486. pr. Kr. Iste godine je okrunjen, u svojoj 33. g. Krunjenje je proteklo mirno jer je preko majke vukao porijeklo od Kira Velikog. Moderni povjesniari smatraju da je bio sljedbenik zoroastrizma. Ostao zapamen po perzijsko-grkim ratovima, svoju vojsku je zvao vojskom tisuu naroda, a vaili su za najbolje borce antike. Dovrava gradnju Perzepolisa, remek djela antike arhitekture. Ubijen je u dvorskim spletkama, na prijestolje dolazi njegov sin . Grka Arhajska skulptura Grci su izraivali skulpture od drveta, bronce, kamena i bjelokosti.

Ovo je glava jednog zavjetnog dara sa Atenske Akropole, koja pripada tijelu jahaa na konju. uven je po stilizirano izraenoj frizuri i bradi koja je izraena do u detalje. Vide se tragovi bojenja oiju. Bademaste oi, istonjaka frizura, arhajski osmjeh, izvjesna ukoenost u stavu - sve su to karakteristike grke umjetnosti u vrijeme urbanog razvoja, prvih zakona na ploi, te monumentalne arhitekture i skulpture. Rampinov jaha, oko 550 pr. Kr. (fragment) visina glave 27 cm., Louvre, Paris

Etrurska umjetnost Etrurski umjetnik koji je u 5 st. p. n. e. uinio ovaj sarkofag u terakoti, prikazao je jedan svakodnevni prizor: supruniki par u polu leeem poloaju. Posebnost ine portreti pokojnika koji imaju izraajne oi i osmjeh koji podsjea na arhajski. Povrina je obojena ivim bojama. Klasini grki portret Hera je vrhovna starogrka boica braka, pandan joj je u rimskoj mitologiji Junona. Boica je esto tovana a svetite joj je bilo izmeu Argosa i Mikene gdje su se odravale sveanosti. U svetitu Herinog hrama pronaena je ceremonijalna glava koju je isklesao Poliklet,

predstavnik kiparstva visoke klasike. Poznata je njegova teorija o proporciji ljudskog tijela koju on iznosi u djelu Kanon. Idealizirani portret prikazuje mladu, nasmijanu Heru sa skromnom tijarom u kosi. Glava Here, Poliklet, mramor, 423. pr Kr., Nacionalni muzej, Atena Mauzolej prvog kineskog cara Otkriveni 1974. g. pri kopanju bunara, ovi kineski vojnici u prirodnoj veliini i konji od bojane keramike pohranjeni su u mauzoleju kralja Qin Shi Huanga godine 210. pr. Kr., kao vojska koja ga je trebala tititi nakon smrti. Po veliini mauzolej je

vei od Velike piramide u Egiptu i najbogatiji carski mauzolej u povijesti ovjeanstva. Najvei je vojni muzej pod zemljom i osmo svjetsko udo. Mauzolej se nalazi u blizini grada Xi'ana, u zapadnoj Kini. Ovaj gigantski projekt nastao je za vrijeme dinastija Qin i Han (europ. Kina). Svaki lik ima posebnu frizuru, oblik i izraz lica. Neki vojnici djeluju ozbiljno ili ljutito, neki ljubazno, trei, sa ureenim brkovima, ak i veselo a svi gledaju na istok. Teko je nai dva ista lica. Preci loze Qin bili su nomadi i dobri poznavatelji konja. Vojni zapovjednik, bojana keramika, 210. pr. Kr. Apoksiomenos - helenistika kopija

Apoksiomenos, portret atleta, bronca II ili I. st pr. Kr. Izronjen 1999. u moru kraj Loinja. Pretpostavlja se da je varijacija na Lizipovu temu, helenistika kopija. 2007. dobio nagradu Europa Nostra, nagradu EU za zatitu batine. Keramika kulture Moche u Andama Razvoj andske civilizacije June Amerike, sa sreditem u Peruu, bio je u grubim potezima paralelan s razvojem u Srednjoj Americi. Portretna posuda odlikuje se jakom individualnou i izraajnom snagom. Keramika Moche varira teme i oblike, paleta je reducirana na bijelu i crvenu boju, be i crna se manje koristi. Budui da je navodnjavanje izvor bogatstva i temelj carstva Moche kultura je u umjetnikim djelima

naglasila bitnost protoka tekuine. Andsko kiparstvo obuhvata i remekdjela nakita i radova u zlatu. Inke su bili ratnici a ne umjetnici. Portretna posuda, keramika, 150. p.n.e.- 800. n.e., Muzej Pariz Rimsko slikarstvo U helenistikom periodu rimske umjetnosti zidno slikarstvo doivljava procvat, naroito na prijelazu iz stare u novu eru. Tipian primjer ovog slikarstva je slikarstvo Pompeja (sauvano erupcijom Vezuva 79. g. n. e.) Vitruvije je dao najvie podataka o materijalima i metodi slikanja u to vrijeme. Portret ene iz Pompeja Portret ene, mozaik, 50. pr. Kr.

Pompeji, Nacionalni arheoloki muzej, Napulj Ovaj jedinstveni podni mozaik izraen od raznobojnih kockica mramora ili tesera predstavlja portret mlade ene iz plemike obitelji. Autor mozaika pokazao je svoju vjetinu u razvijanju boja i oblika, istiui kontraste svjetla i sjene. Ovaj vid umjetnike produkcije povezan je sa rimskom portretnom tradicijom izlaganja portreta obitelji u atriju kue. Mozaik kao nain ukraavanja zidova u rimskoj umjetnosti, dobiti e posebnu vanost u razdoblju Bizantskog Carstva (10.stoljea), kada e postati svuda prisutan u carskim i sakralnim graevinama.

Fayoumski portret Enkaustika koristi mljeveni pigment boje i vosak koji se metalnim tapiem nanosi na podlogu od drveta, mramora ili bjelokosti i zahtijeva brzo slikanje. Ova tehnika je dozvoljavala slikanje od neprozirnih i gustih pa sve do prozirnih namaza. Prve portretne slike i nakon 1900 godina djeluju svjee i mistino. Portret djeaka, enkaustika, II st., muzej New York Sa Faiyoumskim portretima zavrava era portretiranja mumija.

Starorimska skulptura kod nas Portret Plautile, Karakaline ene sa matovitom frizurom predstavlja jedan od najljepih portreta u rimskoj kamenoj skulpturi. Heraklova glava pronaena u itluku 1860.,uva se u arheolokoj zbirci franjevakog samostana. Heraklova glava iz Aequuma (itluk), II st.; Glava iz Salone, kamen, II st. Karolinka renesansa Papa Paskal I, mozaik, 817-824., Santa Prassede, Rim

Zahvaljujui djelovanju bizantske umjetnosti talijansko slikarstvo slijedi predaju, pa i onda kad su se pape udaljile od Konstantinopola zbog ikonoklastine rasprave. Umjetnost mozaika je ponovo oivjela u Rimu na poetku 9. st, naroito djelovanjem pape Paskala I. prilikom ukraavanja crkve sv. Prassede. Ovo oivljavanje ranokranske umjetnosti i arhitekture odgovara razdoblju Karolinke renesanse. Meu likovima svetaca istie se dostojanstveni lik pape Paskala I, s modelom crkve i s etverokutnom aureolom iva ovjeka. Izvie njega na grani stoji ptica feniks s aureolom, simbolom ponovnog roenja.

Starohrvatska skulptura . Poznato je petnaestak tumaenja a trenutano prevladava miljenje Igora Fiskovia da taj pomalo nezgrapan prikaz svojstven ranom srednjem vijeku prikazuje kralja Petra Kreimira IV. No nisu u budunosti iskljuena ni neka druga tumaenja. Likovnim izrazom plutej (oltarna ploa) krstionice pripada starohrvatskoj skulpturi 11. st., a prikaz portreta hrvatskog vladara ima neosporno nacionalno znaenje. Lik hrvatskog vladara, 11.st., kameni

reljef., Krstionica Stolne crkve, Split Bizant Krist pantokrator,13.st., dio mozaika Deisis, crkva sv. Sofije, Carigrad Bizant je drava sjajne kulture. Likovna umjetnost, koja je obiljeena desetostoljetnim kontinuitetom i rimskim temeljima, dobiva sve vie utjecaja s istoka. Nastavlja se izrada freski, mozaika i zidnog slikarstva, javljaju se ikone. Bizantski su mozaici areni, i na njima se najee prikazuju sveci i vladari, svi mozaici imaju zlatnu podlogu.

Gubi se trea dimenzija i javljaju se likovi jednakih lica. Prisutan je produhovljeni ideal ljepote: srcoliki oblik lica, mala usta, dug tanak nos i ogromne oi. Njemaka gotika skulptura Prozvana Njemakom ikonom ova gotika skulptura svjedoi o ljepoti i enstvenosti na realistian i moderan nain. Skulptura se oslobaa arhitektonskog okvira, javlja se osmjeh. Obojenost ove kamene skulpture pojaava individualni izraz i ljudsku toplinu portretirane osobe.

Skulptor ne radi po modelu, povijesna linosti je ivjela u 11. stoljeu. Kraljica Uta iz Naumburga, oko 1245., Giotto di Bondone - talijanska gotika Giotto je bio prvi veliki slikar gotike u Italiji, smatra ga se pionirom talijanskog slikarstvauzor je renesansnim slikarima. Portret Dantea prije progonstva u kapeli palae Bargello, sada muzej u Firenci. U multidisciplinarnom projektu talijanskog antropologa Giorga. Grupponi sa univerziteta u Bologni, uspjela je rekonstrukcija fizionomije Dantea i Giota do detalja.

Dante Alighieri, oko1302. Bargello, Firenca (najstariji Danteov portret, nedavno temeljito restauriran) Simone Martini Sv. Elizabeta Ugarska, freska Blagovjesti, sijenska kola, 13221326. ,crkva sv. Franjo Asiki, Asizij Simone Martini je utemeljitelj sijenske slikarske kole. Oslobodivi se bizantske likovne tradicije slikao je svijetlim rafiniranim bojama kasnogotikog stila biblijske i svjetovne scene. Na poziv pape boravio u Avignonu i druio se s Petrarkom (oslikava njegov Vergilijev kodeks), iz tog razdoblja su sauvana dramatina djela. Na prikazu se vidi Sv. Elizabeta, ker ugarsko-hrvatskog kralja

Andrije II. koja je umrla u 26.g., kasnije proglaena svetom. Svoja najvea djela Martini je naslikao u donjoj bazilici u Asiziju ta djela su ujedno najljepi primjer Petar Parler Autoportretna bista, 1375-85. god., Sv. Vid, Prag Cjelokupan kiparski ukras Sv. Vida u Pragu nastao je po Parlerovoj zamisli a djelomice i od njegove ruke: nadgrobni spomenici, portretna poprsja u triforijima katedrale nastala su sredinom 14. st. gdje je

ostvaren srednjoeuropski portretni ideal u kiparstvu. Parlerova radionica je podarila suvremenicima osim realistinog akcenta i materijalno vrst volumen. Jan van Eyck uveni dvostruki portret suprunika naslikan je u tehnici slikanja uljem, koju je izumio slikar flamanske renesanse, Jan van Eyck. Na slici je prikazan stvarni svijet visoke buroazije, bez uljepavanja, spojen sa uzvienim trenutkom religioznog vjenanja. Temeljno djelo za velike

nizozemske slikare poput van Gogha. Portret Arnolfinijevih, ulje na drvu, 1434., Nacionalna galerija, London Botticelli - Poklonstvo kraljeva Del Lamino Poklonstvo kraljeva, oko 1475., Uffizi, Firenza Sandro Botticelli Del Lamino Poklonstvo Na slici Poklonstvo kraljeva koju je naslikao Sandro Botticelli u tonovima toplih boja, sredinom 15.st., susreemo se s pojmom asistence. Ovu sliku je naruio Del Lama, ovjek vrlo izraenih drutvenih aspiracija kao izraz bliskosti s

monom obitelji Medici, iji se portreti na ovoj slici vide u ulozi biblijska tri kralja. Meu brojnim prikazanim vjernicima Botticellia prepoznajemo na desnoj strani slike. Sebe je naslikao kako gleda u promatraa, to je bio obiaj na autoportretima onoga doba. Autoportret (asistenca), oko 1475., Uffizi, Firenza Franjo Vranjanin Schiavoni Roen u Vrani kraj Zadra oko 1430. god. kolovan u Zadru, ibeniku i Dubrovniku. Ne pripada niti jednoj regionalnoj koli. Najsenzibilniji ranorenesansni kipar. Poznat je

po bistama aragonskih princeza Beatrice i Eleonorena na kojima je razvio vrlo osobit stil. Umjetnost mu je snano proeta petrarkizmom. Bio je na svoj nain Simone Martini svoje epohe Portretne biste Eleonore i Beatrice Aragonske, mramor, 1471.na crteu Ipolita Maria Sforza, majka Isaballe Aragonske Dama s hermelinom Nakon kasne antike portret, potpuno zanemaren slikarski anr, doivljava procvat u 15.st. Slikarstvo rane renesanse otkriva perspektivu i anatomiju. Moni kneevi i bogati trgovci poeljeli su ovjekovjeiti svoje likove, lica koja su smatrana ogledalom due. Veliki majstori te epohe su idealizirali svoje modele u skladu s vremenom. Renesansno vrijeme i pojava Leonarda da Vincija simbol su najkreativnijeg razdoblja u povijesti umjetnosti. Na Milanskom dvoru Leonardo slika

narueni portret Cecilije Gallerani, ene izuzetnog duha i ljepote, utjecajne ljubavnice milanskog kralja Lodovica Sforze. Leonardo da Vinci Dama s hermelinom, 1490. god., ulje na drvu, Krakow Torzo sedamnaestogodinje djevojke je okrenut ulijevo, a poloaj glave i pogled udesno, to pojaava dinaminost kompozicije, koja je geometrijski uravnoteena. Cijela kompozicija je nainjena od polukrunih poteza izuzev izreza na haljini i trake na elu koji odraavaju

geomertijske oblike, kao renesansni ideal ljepote. Hermelin je bio heraldiki znak obitelji Sforza. Slika je vlasnitvo plemike obitelji artorski i jedno od najvrjednijih djela koje posjeduje Poljska drava. Albrecht Drer Autoportret (kad je autoru 13 godina), olovka, 1484. Albertina, Be Autoportret iz posljednje faze, bakrorez, jedan od najboljih Albrecht Drer - prvi autoportreti Pratimo razvoj umjetnika i promjene u crtakom i slikarskom izrazu

kroz autoportrete koji su nastali kad je autoru 13. god.(olovka), 22., 26 i 28 god.(ulje), te iz posljednje faze u tehnici bakroreza. Drerovi autoportreti iz 1493.,1498. i 1500., ulje na pergameni i drvu Michelangelo Umjetnik kreativan poput Michelangela prikazuje Davida, lik ovjeka ranjivog u svojoj golotinji, dok njegov ukoen i prijetei pogled utjelovljuje terribilita, obiljeje svih Michelangelovih djela, koji daje psiholoku dimenziju uzvienosti, unutar savrenstva kiparskih oblika. U stavu biblijskog lika, kipar upotrebljava kontrast izmeu zatiene, boanske prirode i ranjive, nemirne prirode izloene

silama zla. David, mramor, oko 1504., Firenca U ovom djelu, genijalni renesansni umjetnik je ujedinio snagu i bijes, smirenost i napregnutost. Matthias Grnewald Gotika i poetak renesanse, njemaki slikar i Drerov suvremenik. Autoportret, Sv. Ivan Evanelista, 1512-15., Izenheimski oltar, Muzej Unterlinden, Colmar Raffaello Santi Talijanski slikar i pjesnik visoke renesanse zanesen klasinom ljepotom i harmonijom. Bio je i ostao uzor mnotvu sljedbenika.

Ovo je jedan od najistaknutijih portreta u Rafaelovom opusu. Poznata je slikareva istoa crtea i jasnoa kompozicije, vedrina kolorita i neposrednost u portretnom prikazu. Baldassare Castiglione, Raffaello Santi zvan Rafael, 1514. -1515. ulje, Louvre Topla sivo-be gama boja okvir je tako modernom, intenzivnom i prodornom pogledu koji dominira u monokromatskoj skali boja. Tiziano Vechelli Tizian je jedan od najsvestranijih slikara podjednako vjet u

portretima kao i u pejzaima. Njegovi portreti ne predstavljaju samo fiziki izgled ovjeka ve i onu cijelu auru koja ga ini osobom kakva jest. Najvaniji i najutjecajniji umjetnik na prijelazu iz renesanse u barok, Tizian stoji na elu venecijanske slikarske kole u 16. st. Punih ezdeset godina je uivao status dravnog slikara Mletake republike. U kasnoj fazi stvaralatva glavni fokus je ena i njezino senzualno tijelo, putenost. Autoportret (rani) 1512., ulje, kompoziciju e kasnije Rembrandt koristiti za svoj autoportret

Julije Klovi Autoportret, minijatura, 16. st. Slikar minijaturista 16. stoljea iji je slikarski opus pun kreativnih rjeenja i artistike vjetine. S 18. godina odlazi u Veneciju gdje ui slikarstvo od Rafaelovog uenika Giulija Romana. Boravi poslom u Maarskoj do1526. kada se vraa u Rim. Po povratku radi diljem Italije. U dodiru je s Michelangelom, Vasarijem, Bruegelom, kao i s El Grecom koji ga je u dva navrata portretirao. Njegove minijature i rukopisi se uvaju u Beu, Londonu i New Yorku (Officium Virginis) a u naoj zemlji se nalazi

samoGloria in excelsis deo.Ova raskona djela i bogati Kloviev opus, donose mu ugled kod suvremenika i esti naziv Michelangelo minijature a molitvenik obitelji Farnese sikstinskom kapelom depnog formata. Klovi je stvorio remek djelo minijature svjetskih razmjera. Giusepe Archimboldo Jedno od najpoznatijih djela Archimboldove manire zacjielo je slavni alegorijski portret. Car Rudolf II., veliki ljubitelj umjetnosti, razumio je veliinu umjetnikog djela na kojem mu je nos prikazan krukom, habsburke usne su od treanja, obrazi jabuke, oi vinje, kapci mahune graka, glava

ovjenana plodovima jeseni kao lovorovim vijencem. Ova zabavna, svjea i inovativna kompozicija donijela je slikaru plemiki naslov 1592., godinu dana pred slikarevu smrt. Car Rudolf II kao Vertumnus, 1590., ulje na drvu, Balsta, vicarska Domenicos Theotokopoulos - El Greco Domenicos Theotokopoulos, zvani El Greco, porijeklom grk sa Krete u mladosti se bavio oslikavanjem Bizantskih ikona. Predstavnik je panjolske renesanse i manirizma. Njegova djela obiluju

fantazmagorinom pigmentacijom a njegovo slikarstvo je nadahnulo slikare ekspresionizma i kubizma. Autoportret, 1600., ulje, New York Portret J. Klovia, ulje, 1570., Napulj Michelangelo Merisi da Caravaggio Protekla su etiri stoljea od smrti Caravaggia, velikog lombardijskog slikara, utemeljitelja baroknog slikarstva, za ija djela ljudi ekaju u redu satima da bi ih vidjeli. Caravaggio revolucionarno ukida tradiciju i uvodi princip inverzije gdje svjetlu odgovara tama i obrnuto. Portret Narcisa i cijelo tijelo po vertikali

se zrcali u odrazu. Tema je jednaka sadraju slike tj. njenom oblikovnom naelu. Taj prenaglaeni kontrast kijaroskura nosi naziv tenebrizam. Njime slikar postie snanu dramu svojih likova a najbolji primjer je slika Pozivanje Sv. Mateja. Talijanski antropolozi zadnjih godina intenzivno rade na utvrivanju smrti prvog baroknog slikara. Narcis na izvoru, ulje, 1599., Palaa Barberini, Rim Diego Velzquez Najslavnija ostvarenja su dva portreta na kojima Velzquez prikazuje svog slugu maura Juana de Pareja (slikar) a drugi - papu Inocencia X. Utjecaji vode do Tiziana i Rubensa u tretmanu tonova i kombinacijama boje.

Impresionistiki potezi Velzquezova kista, biti e pravo nadahnue za mnoge moderne europske slikare, koji ga nazivaju ocem novog doba. Juan de Pareja, ulje, 1649., New York; Papa Inocencije X, ulje, 1650, Rim. Rembrandt Harmenszoon van Rijn Autoportret sa irom otvorenim oima (u dobi od 24 godine), 1630. god., bakropis, Amsterdam Rembrandtovi rani bakropisi pokazuju studije glave, portrete i autoportrete. Portretira na nain da prouavajui psihu eksperimentira pokazujui svoje: veselo, ljutito, iznenaeno, ili zaueno lice.

Komponira reui gornji dio glave s kapom, te na taj nain pojaava psiholoki izraz portreta, tako karakteristian za razdoblje baroka. Detalj bakropisa pokazuje da svaki zarez i obris ima svoj reljef koji se moe prstom opipati, to ovom djelu daje posebnu ljepotu i ar. Ovo remek djelo je jedina verzija bakropisa, veliine 5,1 x 4,6 cm. Gian Lorenzo Bernini Zanos sv. Terezije, 1645-52., mramor, Sv. Marija od pobjede, Rim Talijanski kipar, graditelj i slikar, glavni predstavnik baroka u Rimu i jedan od najznaajnijih baroknih

umjetnika uope. Berninijeva djela su nadahnuta antikom grkom skulpturom a mitologija je est motiv njegovih radova. Remek djelo u kapeli Cornaro ini figuralna skupina koja predstavlja vizionarski svijet mistine svetice. Prikazan je trenutak pojaanih emocija kada se aneo priprema strijelom probosti srce Terezije. Ona se u transu, zatvorenih oiju i blago otvorenih usta lagano svija dijagonalno unatrag. Obris je dokinut a kontura postaje slikarska. Kamene povrine trepere, plohe su u potpunosti pokrenute, dematerijalizirane, da bi ovrsnule u slikarskoj kvaliteti. Tripo Kokolja

Tripo Kokolja (Perast 1661-Korula 1713) bio je hrvatski kasnobarokni slikar i jedan od najznaajnijih baroknih slikara u Dalmaciji. kolovao se u Italiji. Najvei dio ivota provodi u Perastu, Boka kotorska, gdje je oslikao crkvu Gospe od krpjela sa slikama koje veliaju ivot Blaene Djevice Marije i njezinu ulogu u povijesti spasa. Naruitelj je bio utjecajni nadbiskup Andrija Zmajevi. Umjetniki domet je ostvario slikajui religioznim teme u tehnici ulja. Naslikao je nekoliko portreta suvremenika i svoj autoportret koji nosi veliku dokumentacijsku i ikonografsku vrijednost.

Autoportret, oko 1690.,ulje na dasci Muzej, Perast Gian Batista Tiepolo Posljednji je veliki predstavnik venecijanske slikarske kole, jedan je od najistaknutijih predstavnika talijanskog baroka i rokokoa, virtuozni majstor perspektive i iluzionizma. Nakon 1750. glas o slikarstvu se proirio Europom. Tiepolo je pored impresivnog broja fresaka i velikog broja oltarnih slika naslikao brojne tafelajne slike svjetovnog karaktera, portrete, brojne karikature, crtee i bakropise. U prii o Europi naslikao je svoj portret uz portret sina Giandomenica. Autoportret, G.B. Tiepolo, (detalj)

Jean Antoine Wateau Jean - Antione Wateau jedan je od najistaknutijih predstavnika francuskog slikarstva 18. st. smatra se zaetnikom rokokoa. Njegov kozmopolitski ukus i senzibilnost , iznjedrio je ljupku melankoliju na licu Harlekina (Pierrota) koji e imati svog sljedbenika u Renoiru. Fantazmagorinost i dvosmislenost anr-scena oslikavaju proturjenosti Wateaovog vremena. Pierrot, Antoine Wateau, ulje, 1719, Louvre

Antonio Canova Antonio Canova je bio jedan od najcjenjenijih kipara u razdoblju neoklasicizma krajem 18. i poetkom 19. stoljea, kada se umjetnost jo jednom okrenula antikim uzorima. Dug je bio put od kipareve zamisli do ostvarenja. Canova bi napravio skicu, potom izraivao model, zatim bi izradio gipsani model u stvarnim razmjerima zamiljene skulpture. Na osnovi gipsanog modela radilo se u mramoru. Tek tada je forma dobivala prozranost bisera; povrina mramora je glaana sve finijim kamenom plavcem a, da bi se ublaila njegova bjelina, svijetlim voskom. Bista Napoleona, mramor, 1810., Ermita, Petrsburg

Francisco Goya y Lucientes panjolski slikar i graver, koji je izvrio utjecaj na impresioniste, otac modernog slikarstva. Vrhunac postigao u portretu. Autoportret, ulje, 1800; Maya na balkonu, ulje, 1808-12. Engleski romantizam - Turner Studirao je na Londonskoj Royal Academy i nastavio raditi kao jedan od njenih profesora. Njegovo izvanredno vienje prirode i vizionarski stil znaajno su utjecali na slikarstvo impresionista, postimpresionista, apstraktnog slikarstva Paula Kleea i td.

Zajedno s Constableom zasluan za novi pristup pejzanom slikarstvu, koji e uvelike utjecati na europsku umjetnost. Autoportret, William Turner, ulje, 1799. Theodore Gericault - rani klasicizam Poznat po radikalnom djelu Splav Meduze kojim je afirmirao poetke romantizma, naslikavi strani prizor po istinitom dogaaju. Njegovi sugestivni i ekspresivni portreti mentalno oboljelih osoba: Luak kleptoman i opsesivna starica utjecao na pojavu realistinog izraza

Gustava Curbeta. Starica,opsesivna zavist, 1822., ulje, Lyon Bio je veliki ljubitelj konja te animalizma, ostvario je veliki broj crtea i grafika. Gustav Courbet Samouki slikar i utemeljitelj kole realizma, u vrijeme radikalnog akademizma, jedan je od prvih koji su slikali u prirodi. Odbijen na Salonu 1855.,samostalno prireuje izlobu u baraci pod nazivom Paviljon Realizma i sastavlja Manifest realizma. Odbacio je slikanje romantinih

pejzaa i idealiziranje ljudi i prirode, izvrivi presudan utjecaj na europsko slikarstvo sredinom 19. st. Autoportret, ulje, 1847. Louis Dagerre Francuz Louis Dagerre je patentirao prvu fotografiju i za to dobio doivotnu mirovinu od francuske vlade. Autoportretna fotografija Roberta Corneliusa izraena je procesom dagerotipije. Na stranjoj strani pie: Prva svjetlosna slika ikada snimljena. Autoportret Roberta Corneliusa,

dagerotipija, 1839. Utamaro i Hokusai - japanizam Japanski drvorezi intenzivno su kolali prostorom zapadne civilizacije polovinom 19.st. Nuno su utjecali na impresioniste, beku secesiju i dizajn plakata te su kljuan element za razumijevanje razvoja moderne zapadne umjetnosti. Portret ene, Utamaro, drvorez,19.st; Dvije ene, Hokusai, drvorez, 19.st. Afrika skulptura Afrika umjetnost ima dugu tradiciju, iako nije razraen njen povijesni slijed. Glavni umjetniki oblici su skulptura i maska. Veina djela

ima religijsku ili obrednu namjenu. Najrazvijenija tehnika je drvena rezbarija. Afrika maska moe predstavljati duh pretka, ili dekorativni element. Materijali su: drvo, biserje, slonovaa i koljke. Maska iz Gabona XIX st. Afrika, Louvre, Paris Vjekoslav Karas Vjekoslav Karas je bio na talentirani i kolovani slikar koji je posjedovao autonomni stil neorealizma. Njegovo djelo Rimljanka s lutnjom predstavlja najbolje djelo hrvatskoga slikarstva polovice 19. st.

Kompozicija je tehniki dotjerana i skladna pa se moe govoriti o neorenesansnoj koncepciji kompozicije. Rimljanka s lutnjom, ulje, 1845-7., Hrvatski povijesni muzej, Zagreb Edouard Manet Proslavio se djelima Doruak na travi i Olimpija, koje su izazvale kulturni skandal u drugoj polovici 19.st. Umjetniko priznanje dobiva tek u kasnim godinama kada su njegovi portreti postali izuzetno traeni. Jedna od njegovih posljednjih slika izloena je na Salonu 1881. kada je Manet dobio

Orden Legije asti. Berthe Morisot, ulje, 1872. Claude Monet Camilla i Jean Monet u etnji, 1875., ulje, Washington Francuski slikar koji se smatra vodeom figurom u razvoju impresionizma, pokreta u kojem su slikari istraivali prirodu slikajui na otvorenom. Sam naziv dolazi od jedne njegove slike Impresija (utisak) ili izlazak sunca. U mladosti se zanima za karikaturu, slika portrete obitelji i lokalnih prizora te portrete stanovnika Le Havrea. Upoznaje Maneta i njegov nain slikanja. Paleta postaje svjetlija i tonsko slikarstvo

postepeno prelazi u koloristiko, svjetlost je za Moneta bila jedina realnost ovog svijeta. Monet je prvi slikar koji slika van ateljea i tamo zavrava sliku, u tu svrhu je imao ureen brodi kojim je plovio po Seini. Izlae s Rodinom. 1900. Postaje slavan. Gradi trei atelje u Givernyu i slika 12 velikih platana lopoa, gubi vid. Auguste Renoire Renoirova umjetnost u cijelosti nadilazi granice impresionizma. Slike su mu proete istom radou bezbrinog ivota. Jedan je od najveih kolorista svih vremena. esti motivi su portreti djece,

djevojaka i kupaica. Poznat je po ruiastom okeru i modrim tonovima. Dvije sestre, 1881. god., ulje. Degas Degas je roen u Parizu u imunoj obitelji. Ve sa 15. godina zanima se za karikaturu. Sa 18. se ozbiljno poeo baviti slikarstvom pretvorivi svoju sobu u atelje, ali od njega se, kao od plemia, oekivala akademska naobrazba. Nakon putovanja po Italiji i studija na akademiji u Parizu, obogauje svoje iskustvo. Na poetku slika povijesne scene i portrete svojih prijatelja u ulju. 1870. poinje slikati u pasteli i temperi, zanimao ga je pokret tijela koji je prikazivao tono i realistiki a pritom su na njega uticali japanski drvoresci Utamaro i Hokusai. 1872. je poeo crtati i slikati plesaice, a bavio se i sitnom plastikom. U svojem izrazu je uspio uhvatiti, saetim i lepravim pokretom, trenutno raspoloenje, a njegovo duboko

osjeanje karaktera ljudi i naizgled sluajnim prizorima daje odgovarajuu teinu. Edgar Degas slikar grafiar i kipar Kupaica, bronca, 1886. Balerine, pastel, 1872-4. Autoportret, minijatura ulje, 1863. Auguste

Rodin Bronano doba, bronca, 1876. Nakon velianstvenog Michelangela, likovna umjetnost je dobila njegovog nasljednika u francuskom kiparu Augusteu Rodinu. On je tvorac moderne skulpture koji je u svojim djelima objedinio naturalizam i impresionizam. Ono to su za slikarstvo uinili Monet i Manet, to je za kiparstvo uinio nezaboravni Rodin. Rodin Graani Calaisa, bronca, 1888. Neke svoje narudbe pretvorio je u snane umjetnike kreacije. Grad Calais je naruio skulpturu koja je trebala opisati dogaaj iz srednjevjekovne prolosti grada.

Rodin je ovaj zadatak rijeio tako da ga je postavio nisko, na razini promatraa, a ne na pijedestalu, elei izbjei reprezentativnost. Rodinovo rjeenje u slobodim formama kosi se sa tadanjim tradicionalnim poimanjem kiparstva. Bio je negiran i osporavan za svojega ivota. Njegovo epohalno otkrie osnovnog kiparskog materijala gline i modeliranja prstima i rukom, slijedili su mlai narataji kipara - njegovi uenici. Medardo Rosso Nasmijeena djevojka, 1890., vosak preko gipsa. Prijateljstvo s Rodinom nije dugo

trajalo, svega etiri godine. Kroz suradnju i druenje dolo je do razmjene radova. Rodin daje jedan svoj torzo Rossou a Rosso njemu Nasmijeenu djevojku. 1898. je dolo do otrog raskola meu dvojicom kipara. Rosso u svojim portretima djece, koja prevladavaju u njegovom opusu, posebno naglaava psiholoku i latentnu energiju. Dogaa se pomak pozornosti od materijalnog ka duhovnom. Eliminacija konture i dematerijalizacija pod utjecajem je impresionista, njegovo je kiparstvo na granici izmeu kiparstva i slikarstva. Rossoov rad posebno cijene futuristi i Bocconi.

Umberto Boccioni Talijanski kipar i slikar, antitradicionalist,njegova djela izraavaju novu estetiku dinamizma, pokreta i brzine. Svojoj majci posveuje 44 rada u svim tehnikama. Supotpisnik je futuristikog manifesta. Majka, 1906., pastel Majka, 1909. ulje/platno Anti-graceful, 1913. bronca Paul Czanne Teei sintezi oblika i tonova, oblik je sveo na plotine, pri tome se drao vlastite premise da je u prirodi sve oblikovano prema geometrijskim tijelima kugle, valjka i stoca; po tome je

prethodnik kubizma i apstraktnog slikarstva. Motivi njegovih slika su bili raznoliki a uvijek je izdizao poetsku vrijednost objekta i njegovog znaenja. Autoportret , ulje, 1879. Ostavio je golem opus u crteu, akvarelu i ulju a najee teme su pejzai, mrtve prirode i portreti. Georges Seurat P O Sposobnost Seurata da ekstrahira formu bez konturne crte ini da mu crtei

sjaje kao uljana platna. 1884. e naslikati kupae u tehnici poentilizma ili divizionizma, a ve 1884-6. slika Popodne na Grande Jatteu, Chicago. Ova velika platna koja e antipicirati pixele, uinit e ga slavnim. E N T I L I Z A M Mladi sjedi, crte olovkom-1883; Kupai (detalj), 1884, ulje na platnu, London, National Gallery Paul Gauguin Postoji komplementarnost

izmeu dva slikara postimpresionizma - van Gogha i Gauguina. Zajedno su proveli devet tjedana 1888. na jugu Francuske, u Goghovoj utoj kui. Njihovo druenje je obiljeeno traumom, a nakon incidenta s uhom Gauguin se vraa u Pariz. Gauguin je sa 35 godina napustio bankarski svijet da bi se posvetio slikanju nedirnute civilizacije Junih mora kojeg je nazvao - simbolizam. Autoportret (karikaturalni), Paul Gauguin, 1889. Vincent van Gogh

Od 1886-89 izradio je 12 autoportreta, pored suncokreta to su mu najcjenjenija djela na burzi umjetnina, Slikar koji za ivota nije prodao niti jedno svoje djelo, danas dostie cijenu i do 100 mil. dolara. Smatra ga se utemeljiteljem ekspresionizma. Autoportret, van Gogh, 1889. ulje na platnu Egon Schiele Imao je kratku, intenzivnu i produktivnu karijeru. U dobi od 24, godine naslikao je preko 300 ulja i nekoliko tisua crtea na papiru. Prevladavaju ljudske figure, a autoportreti iz 1910-18 u tehnici akvarela kompleksni su prikazi izmuenog lica tamnih oiju, otvorenih usta, slikani s nekoliko nijansi smee boje i crvene tinte.

Majka i dijete, crte olovkom, 1918. Autoportret, 1911., gva, akvarel i tinta na papiru Gustav Klimt Mada Primavesi, 1913., ulje na platnu Austrijski simbolistiki umjetnik drugo dijete u umjetnikoj obitelji ekog emigranta - gravera. Djetinjstvo proveo u bijedi. Glavni je pri osnivanju secesijskog stila u Beu. Ima bogatu klijentelu, dame iz

visokog drutva. U svom opusu mijea povijest i mitologiju. Umro malo prije propasti carstva. Slava Rakaj Slava Rakaj je jedno od najznaajnijih imena hrvatskog slikarstva s kraja 19. i poetka 20. st. Njezini su akvareli satkani takvim velikim talentom i umijeem da izgledaju kao genijalni djeji crtei. Slava je reformatorica akvarela. Izmeu slikarskog duha i slikarskog materijala u akvarelima Slave Rakaj postignuto je takvo organsko jedinstvo da se ti akvareli mogu smatrati upravo uzorom suradnje doivljaja i izraza.

Autoportret, akvarel, oko 1902-1906. Milan Steiner Kao to autobiografski zapisi u knjievnosti predstavljaju pievu spoznaju samoga sebe, tako u likovnim umjetnostima tu ulogu nose autoportreti. Milan Steiner, roeni Sisanin, esto nazivan vilinim konjicem hrvatske moderne ostavio je nekoliko autoportreta od kojih je najpoznatiji nedatirani bakropis nastao u periodu oko 1916-18.g. Prikazujui kroz samospoznaju svoj intimni svijet, Steiner je postigao autentinost i visoku duhovnu razinu u svom

likovnom izrazu. Autoportret, bakropis, oko 1916-1918. Bjeloruski slikar idovskog porijekla karakteristian je po autonomnom opusu, izrazom se nalazi izmeu nadrealizma i kubizma, smatra ga se slikarom due. Tema dvojnog portreta je intimna, par zaljubljenih gleda u istom smjeru, djelo posjeduje agalovsku posebnost - jedan sanjarski prikaz ljubavi. Chagallova mata je revolucionirala umjetnost, 1918. dobiva prvu monografiju, smatra ga se najutjecajnijim slikarom svog narataja.

Umro je kao iznimno cijenjeni meunarodni umjetnik. Marc Chagall Ljubavnici u sivom, 1916., ulje na papiru, Pariz Ernst Barlach Naputeni, 1930., crte Dok su ostali istraivali egzotine kulture, kipar Barlach je istraivao vlastitu, kulturu njemakog radnika. Prisutna je ekspresija i zainteresiranost za probleme ovjeka. Osvetnik, 1914. bronca Pjeva, 1928., bronca,

Paleta mu je jednostavna, svedena gotovo na minimum. Njegov veliki autoportret iz 1907. god. raen je sa svega pet boja. To su: crna, bijela, peena umbra, crveni cinober i kraplak Josip Rai Rai je jedan od najjaih talenata naeg modernog slikarstva, njegova se vizija moe pratiti kroz 10. god. stvaralatva. Stvorio je nekoliko slika, portreta i autoportreta u svom kratkom i traginom ivotu. Retrospektivna izloba ovog slikara ukazala je na potrebu

restitucije njegovog slikarskog opusa. Autoportreti, 1906-7., Gospoa u crnom, ulje. Miroslav Kraljevi U svome repertoaru Kraljevi slika portret, akt, pejza, mrtvu prirodu, pri emu slikajui portret postie svoj autentini izraz. Velika slikarska erudicija koju je posjedovao, temeljitost, samokritinost i otar intelekt uinili su duboki trag na hrvatsko stvaralatvo 20. stoljea. Posljednjih mjeseci 1912. godine Kraljevi stvara dva vrsna portreta djevojice u crvenom i crnom na kojima koristi: Cezanneovu metodu

teei sintezi oblika i kromatski motiv prisutan u ekspresionistikom izrazu. Portret djevojice, ulje,1912. privatna zbirka, Zagreb Vladimir Beci Uz dva prethodnika, slikar Beci je trei protagonista minhenskog kruga koji su inila etiri slikara izuzetne osobnosti, a koji predstavlja temelj iz kojega e nastati kanon hrvatskog modernizma. Likovni izraz ovih slikara se temeljio na suvremenom, antiakademskom odnosu prema radu. Beciev slikarski izraz od poetka je vie stremio modelaciji i jasnoi, nego prema lirizmu. Akt djevojke kod stola, ulje, 1907., Moderna galerija,

Zagreb Oskar Herman Suzana i starci (detalj), 1969., ulje, MSU, Zagreb Posljednji od etvorice, onaj o kojem se najmanje govorilo, iako je pripadao istom krugu hrvatskih slikara, to su ih na umjetnikom kolovanju u Mnchenu, tada, izmeu 1905. i 1910. god., tamonji kolege nazvali hrvatskom kolom, ivio je izvan svih klanova, tako da je vrlo kasno bio prihvaen i shvaen. Osebujni Herman poneto je drugaiji od ostale trojice. Kod njega nema

bitnih razlika izmeu predjela i figure, oboje ive osobenim unutarnjim ivotom proetim nekom iskonskom starozavjetnom tragikom.(D. orevi). Hermanov izraz nastavljaju neoekspresionisti (Richter u Njemakoj) u 80-tim. Auguste Chabaud Yvet u haljini, 1907., ulje; ovjek koji se protee, 1910.,bronca, Pariz Francuski slikar i kipar koji je istraivao u fovistikom, kubistikom i ekspresionistikom stilu. Prijateljuje u Parizu s Derainom i Matisseom. Nije poznat kao njegovi

suvremenici ve dobiva epitet najboljeg provincijalnog slikara na poetku 20.st. Sudjeluje na Salonu Neovisnih, ivi utjecaj Parikog nonog, kabaretskog ivota. Dva slikara istrauju 1905, na jugu Francuske, boje su im postale ivlje, a stil je zadrao odreenu shemu: iroki potezi, crna za konturu Neprirodne ive boje za koje su kritiari dali negativan sud, postati e novi pokret u umjetnosti - Fovizam. Deraine je njegov zaetnik. Pamtiti emo ga po vedutama Londona iz 1906. F O V I Z A

M A. Deraine, Matisse, ulje,1905. A. Matissea, Andre Derain, ulje, 1905. Henri Matisse Autoportret, 1900.,tinta na papiru U umjetnosti 20. st. su dominirala dva ovjeka Picasso i Matisse. To su dvije veliine koje su svojim vizionarskim pohodom promijenila svijet. Poznato je to kako je u Matissovim fouvistikim slikama dar izostavljanja prenaglaen, postoji kontrolirana estina, ipak prizor zadrava sve bitne plastine forme i prostorne dubine. Matisse je elio,

da gledatelj osjeti neposrednost njegovog slikanja u radosti ivljenja koju e mu pruiti slika. Govorio je o umjetnosti kao o dobrom naslonjau. Manje je poznato njegovo grafiko djelo te da je kroz 50 godina napravio 800 grafika; linoreza, litografija, monotipija i drvoreza. Prisutna je intimnost tema kao to su portreti prijatelja, obitelji, lijepih modela i kolega umjetnika. Pablo Picasso - analitiki kubizam Gospoice iz Avignona, 1907., detalj Maska, regija u Kongu, drvo. Na tragu Gauguina, fovisti su otkrili privlanost afrikog i oceanijskog kiparstva i

s tom graom upoznali Picassa. U djelu Gospoice iz Avignona sruen je klasini ideal ljepote, likovi su uglato izboeni sa snano razlomljenim linijama na kojima je evidentna slinost s Afrikom etnografskom batinom. Vasilij Kandinski Kandinski je jo 1909., za vrijeme studija pomagao pri osnivanju NUA-e (Nova umjetnika asocijacija) u Mnchenu. Godine 1910. Kandinski je vodenim bojama naslikao svoju prvu apstraktnu sliku, te je poeo formulirati svoje vano teoretsko djelo, O spiritualnom u umjetnosti, izdano 1912.godine. Ostalo je nerazjanjeno je li on naslikao prvu apstraktnu sliku, kako se esto navodi u povijesti umjetnosti. Bez naziva, akvarel, 1910. Kandinski - vitez apstrakcije

Zanimljivo je obiljeje njegovih ranih pred apstraktnih djela jer su oblici u njima mnogo slobodniji od onih kasnijih u kojima su izrazitiji geometrijski element, nakon kojih e uslijediti biomorfni stil. uto, crveno, plavo, ulje, 1925, Pariz Alexej von Jawlensky Glava ene, Alexei von Jawlensky, 1912., ulje, Berlin Alexej von Jawlensky naginje misticizmu i stilizaciji lica. Grupu Plavi jaha osnovali su u Munchenu 1911. god. parovi: Vasilij Kandinsky i Gabrijele Munter te Marijana Verefkina i Alexej von Jawlensky. Tih godina je slikar dao ono

najbolje u svom opusu impresivne psiholoke studije ivih boja. Kod ovog njemakog ekspresioniste, nalazimo obilje toplo-hladnog kontrasta boja sa uplivom crne i bijele u enskim portretima iz 1911-14.god. Ivan Rendi Nestor hrvatskog kiparstva. Uvrten u postav Moderne galerije u Zagrebu Skulptura izuzetno vana za hrvatsko kiparstvo. Olga Florio, poprsje 1873., bronca reljef; Alegorija uma , Trst, 1886., bronca; Hercegovka, 1902, mramor MG, Zagreb Ivan Metrovi Autoportret, 1912., Rim

Metrovi je preao u svom plodnom i u svijetu hvaljenom stvaralatvu vie duhovih i stilskih faza. U prvoj fazi eksperimentira pod utjecajem Michelangela i Rodina koji za Metrovia tvrdi da je najvei fenomen meu europskim kiparima. Radio je skulpturu svih dimenzija: kabinetskog tipa, to su preteno skice, nadalje, normalnih ili neto veih dimenzija idealnih za otvorene parkovne prostore kao i veliki broj monumentalnih spomenika. Svoja je djela ostvarivao u svim klasinim materijalima, kojima se je izvanredno prilagoavao, istiui i oivljavajui materiju novim ivotom. Tematski se vee na: religiju, Bibliju, povijest, glazbu, ljubav i enske aktove. Nije prihvaao avangardna nefigurativna usmjerenja dvadesetih, iako je pratio

suvremena europska kretanja, ali umjereno, ne odriui se realizma i humaniteta u svojim djelima. Metrovi - Job Ovaj ekspresionistiki izraz ljudske patnje prikazan na bronanoj skulpturi Joba, predstavlja Metroviev najpotresniji rad u vrijeme kada proivljava osobne nedae. Ovo posljednje veliko ostvarenje Metrovia koje se moe mjeriti sa snagom zdenca ivota, na udesan nain prikazuje osjeaj tjelesne i duevne muke ovog starozavjetnog lika.

Job, bronca, Sveuilite Syracuse, New York, 1947. Dujam Peni Presudan utjecaj na stvaralatvo ovog junjakog kipara izvrila su Rodinova djela, nakon 1924. i ivota u Parizu. Peni je najveim uzorom smatrao prirodu, pa su najljepa ostvarenja koja pripadaju antologijskim djelima hrvatskog modernog kiparstva uope, djela nadahnuta prirodom, realnim oblicima, i prirodnim osjeajima. Glava djeteta, kamen, 1922.,

Moderna galerija, Zagreb Vlaho Bukovac Japanka, 1898., ulje na platnu, Moderna galerija, Zagreb Bukovac je potomak talijanske obitelji koja je dola u Cavtat i postao hrvatski kozmopolitski slikar, to pokazuje kako se stanovite stvari u svijetu umjetnosti stjeu. Najznaajniji slikar na prijelazu 19. u 20. st. 1897. osniva Drutvo hrvatskih umjetnika i nastoji afirmirati hrvatsku umjetnost u svijetu. Osnutkom ovog udruenja zapoela je hrvatska moderna.

U plodnom umjetnikom radu Bukovac (1855-1922) je proao faze od akademizma, realizma, impresionizma i simbolizma do moderne. Osobito je poznat i priznat po portretima. Marino Tartaglia Slikar i likovni pedagog, autor antologijskog autoportreta iz 1917., reljefne pastoznosti s blagim ekspresionistikim intenzitetom. Tartaglliu najbolje pamtimo iz vremena rimskih utjecaja (Carlo Carra i Girgo de Chirico). Rimski autoportret iz 1917. dugo godina je bio nepoznat, za njega se nije znalo 35. godina. Slikar ga je uvao i pokazivao

rijetkima kao alu iz mladosti. Autoportret, ulje na drvu, 1917., MSU, Zagreb Praka kola Njeni Vilko Gecan sebe je vidio kao mranog cinika. Cinik, Vilko Gecan 1921. U hrvatskoj umjetnosti ne postoji niti jedan primjer prijateljstva kao to je to bio izmeu ova dva slikara, koji su bili najiskreniji prijatelji skoro cijeli svoj ivot, Autoportret pred barom, Milivoj Uzelac, 1923.

Sava umanovi Portret djevojice, 1939.,ulje na platnu Ovaj portret djevojice u potpunosti se, po nekoj metafizikoj dimenziji postmoderne, kao i ostali djeji likovi koje je umanovi naslikao tijekom 1939. godine, vezuje za njegov znaajan ciklus kupaica. A.B. imi, kao jedini kritiar koji ispravno razumije ekspresionizam pozitivno pie o Savinoj izlobi 1921., i njegovom novom kursu nakon Lhoteove kole u Parizu. elim sliku koja e biti jedinstvena, logina i harmonina.

Koliko je u ljudskoj moi, truditi u se da doem do tih rjeenja. Sauvano je stotinjak pisama u kojima slikar opisuje viziju svoje smrti i nadolazeeg rata. Praki, Venecijanski i Minhenski studenti Portret djeaka, Marijan Trepe, 1920., ulje Djeak, M. Trepe 1920. Stara lutka, Emanuel Vidovi, 1928. Ante, Zlatko ulenti, 1058.,

ulje Marcel Duchamp Francuz koji istrauje pod utjecajem kubizma i futurizma a veinu ivota provodi u SAD-u. 1916. kreator je njujorke Dade u okviru koje eksperimentira s razliitim tehnikama i izlae svoja prva readymade djela koja izazivaju zgraanje. 1919. se pridruuje Parikim nadrealistima. Ironiju u svojim portretima prikazuje na nain da parodira ljudski lik kroz pokrete koji su prikazani u vremenskom slijedu. Igrai aha, ulje na platnu, 1911., Filadelfija Raznovrsnou svoga opusa i

teoretskim razmatranjima jedna je od najutjecajnijih umjetnika 20. st. Iako je proizveo mali broj radova brzo se kree kroz avangardne krugove, utjee na razvoj zapadne umjetnosti kao savjetnik Peggy Guggenheim. Schwittersov Merz portret U zimu 1918-19 nastaju Schwittersovi prvi assemblage-i. Meu njima je i ovaj prikaz ljudskog lika. Kompozicije nastale lijepljenjem predmeta od razliitih materijala na plohu naziva Merz,one predstavljaju njemaku avangardnu dadaistiku

umjetnost. Psihijatar, 1919., Kurt Schwitters, assemblage Tamara de Lempicka Autoportret u zelenom Bugattiju nastao 1925. godine je na neki nain postao ikona art deko stila koji je u dvadesetim i tridesetim godinama bio u punom zamahu. Tamara de Lempicka je umjetnica ruskog imena, poljske obitelji, francuske naobrazbe, koja je izjednaila svoj ivotni stav i stvaralaki stil. Postala je portretistica parikog mondenog drutva te dobila epitet famme fatale art decoa. Stvarala je nadahnuta talijanskom renesansom i manirizmom. ivot joj nisu

pratili samo skandali i tra ve je sauvan i crno-bijeli film na kojem je slikala i po deset sati dnevno. Portreti su joj teatralni sa otrom sjenom, idilini i hladni, posebno je poznata po slikama masivnih ena u slobodnim pozama. ezdesetih godina slika pahtlom. ivi svoj stil do posljednjeg daha i ulazi u legendu, kada, po posljednjoj elji, njezin Autoportret u zelenom bugattiju, 1925., pepeo biva prosut u vulkan Popokatepetl. ulje na platnu, privatna kolekcija Rene Magrit Moje slike su vidljivi prizori koji nita ne skrivaju, one izazivaju misteriju a ona je nespoznatljiva Giorgo de Chirico - tvornica snova Jedan od najznaajnijih slikara

20.st. svoju je umjetnost opisao kao: Strogu, cerebralnu, asketsku i lirsku. Za boravka u Njemakoj zanima se za slike Bocklina - lirski romantizam, i djela filozofa Schopenhauera i Nistzschea koji smatra da umjetnost nema logino znaenje. Slikar koji u svom plodnom opusu ostavio seriju od 59 autoportreta, to je, po mom, najbolji dio njegovog stvaralatva. Njegov rad je dug i zagonetan san. Autoportret, 1920.,ulje. Kazimir Maljevi - kubofuturista Bio je pionir ruske avangarde i otac geometrijske apstrakcije, najradikalniji

umjetnik XX. st. Retrospektiva 1927. u Njemakoj mu je donijela svjetsku slavu. Povratak figurativnom slikarstvu nakon suprematistikog razdoblja legitimira ga kao anticipatora postmoderne slobode. Sahranjen je u suprematistikom ljesu a nadgrobni spomenik na Maljevievu grobu sastoji se od bijele kocke sa crnim kvadratom na prednjoj strani . Glava seljaka, 1928-32, ulje, Ruski dravni muzej Autoportret iz 1933. Fotografija tridesetih Jedna od moda najslavnijih fotografija tridesetih godina (iz serije koju je naruila amerika uprava za poljoprivredno gospodarstvo). Dorothea Lange daje drutveni dokument o siromatvu,

ali i odaje poast individualnoj snazi duha. Fotografija izraena u tehnici srebrne elatine. Majka beskunica, Dorothea Lange, fotografija, 1936., Kalifornija Pablo Picasso Godina u kojoj Picasso stvara slavnu crno-bijelu Guernicu ali vjeran svom egoizmu ne moe odoljeti da u to ne uklopi i dvije tadanje muze. To je razdoblje izmeu dva svjetska rata i dvije Ljubavi: Marie-Therese Walter i Dore Maar. Marie-Therese Walter,

ulje, 1937. To je bilo jedno od mojih najdragocjenijih iskustava, rekao je slikar. Salvador Dali Mekani autoportret s prenom slaninom, 1941., ulje. Dali je ovu sliku opisao kao antipsiholoki autoportret. Nisam elio prikazati nutrinu svoje due, nego iskljuivo njezinu vanjtinu: omot, rukavicu koju na sebe navlaim. Jestivu rukavicu, naravno, iako

ve pomalo usmrenu, na to upuuju mravi i prena slanina. Motiv mekanih satova koji se pojavljuje tridesetih godina a koji upuuju na prolaznost na ovoj slici dobivaju obrise samog autora kojeg nagriza sumnja, kriza, mortalitet i ispovijednost bez natruha idealiziranja. Henry Moore Crtao je ljude u londonskoj podzemnoj koji su traili utoite u II. svjetskom ratu. Pojednostavio je oblik, odbacio naturalizam i sublimirao znaenje. Mooreove skulpture postale su arhetipi likovno i sadrajno. Obogatio se prodajom svojih apstraktnih skulptura od kamena i bronce a veinu

novca je usmjerio na svoju fondaciju koja promie umjetnost i obrazovanje. Uzori su mu Michelangelo i pretkolumbovska umjetnost. Spavai, 1941., kolorirani crte Leea figura, Moore, 1938., kamen, Tate,London. Slavo Striegl Nazvan posljednjim klasikom hrvatske likovne umjetnosti koji priznaje da se za umjetnost isplatilo ivjeti, ostavio je svom gradu Sisku zbirku koju ini 319. radova nastalih u periodu od 1939. pa sve do 2000. godine. Autoportret u akvarelu nastao

je u prvoj godini slikarevog studija na Umjetnikoj akademiji u Zagrebu i predstavlja intimistiku ispovijed na poetku dugog stvaralakog puta. Autoportret, akvarel, oko 1940. Andrija Maurovi Stari Maak, najpoznatiji junak iz stripa Crni jaha sa kojim se autor usporeivao Osebujan lik hrvatske kulture, nedovoljno istraen u trideset godina od smrti. Snana individualnost spojena sa inovativnom tehnikom filmskog kadriranja koju uvodi u

produkciju stripa, te veliki doprinos u obnovi stvaralatva domaeg stripa nakon rata, okarakterizirali su Andriju Maurovia kao najistaknutijeg crtaa cjelokupne povijesti hrvatske likovnosti. Kao ilustrator, karikaturist i plakater svoj je stvaralaki vrhunac dosegnuo kao autor crno-bijelih avanturistikih stripova, medijem kojim zapoinje 1935. a u kojem objedinjuje kvalitete prethodnih iskustava. Ime mu je uvrteno u svjetsku enciklopediju stripa (World encyclopedia of comics). Max Beckmann klasik europske avangarde Slika je alegorijski prikaz povjesniara umjetnosti H.W.

Jansona i tri prijatelja koji su pred nacizmom pobjegli u Amsterdam. Max Beckmann e 1947-49. predavati umjetnost na Sveuilitu Washington. Izlobom Progon i moderna (2004) pokazano je to je sve na kreativan nain bilo mogue ostvariti u Americi, u oblasti umjetnosti, dok je ona u faistikoj Njemakoj proglaena izvitoperenom. etvorka za stolom, ulje, 1943., Zbirka Sveuilita Washington u St. Louisu Frida Kahlo ivotna pria Fride Kahlo

kao i snani autobiografski elementi njene umjetnosti donijeli su joj status feministkinje. Od velike vanosti je upotreba narodnih tema kao izvor nadahnua. Fridine slike, iako malih dimenzija, imaju u sebi visok stupanj eksperimentalnosti i ine veliki doprinos modernoj umjetnosti. Autoportret , 1947., ulje. Willem de Kooning 40-ih godina potpada pod njujorku kolu apstraktnih ekspresionista.

50-ih slika tri serije ena agresivna izraza. Nakon toga apstraktne urbane pejzae. 60-ih novu seriju ena. Od 1975. dvije godine radi na skulpturama, zadrava tematiku. Nakon toga je uslijedila kaligrafija boje na bijelom platnu. Umire 1997. a njegovi radovi su pohranjeni u veim muzejima i po umjetnikim kolekcijama diljem svijeta. ena III, 1952., ulje. Alberto Giacometti Giacomettijevi tanki ljudi postali su ikone 20.st. i metafore ivota nakon strahota

II. svjetskog rata. Dobitnik je nagrade venecijanskog Biennala 1962. Tri godine kasnije dobiva nagradu francuske vlade za skulpturu, postaje poznat. Posljednje desetljee portretira Annette i Caroline. Nazvan jo i kiparem due. Glava na tapu, autoportret, bronca, 1954. Joan Mir U Miroovom su djelu ideje i poezija inkarnirane, a ne ilustrirane. Njegova je crta puna energije, poputa spontanom obilju, matom osloboenih vizija. Na autoportretu iz 1937/8.

crtanom olovkom na platnu, slikar je uljanom bojom u par poteza, nakon 20. godina, ekstremnom redukcijom, postigao jednu univerzalnu fizionomiju. Ovaj autoportret je nastao kroz due razdoblje spajajui dva stvaralaka naina u jedan, miroovski svijet biomorfne apstrakcije. Autoportret, 1937/8-1960, ulje i olovka na platnu Miljenko Stani Miljenko Stani jedan je od najveih hrvatskih slikara i pobornika individualizma, intimizma i nadrealizma, to

potvruje njegov cjelokupan opus. Stani je prvi poslijeratni slikar koji je oivio san, osjetilnost i metamorfozu ljudskog bia. On je autor je jednog od najljepih portreta hrvatskog slikarstva 20. st., po miljenju akademika Josipa Vanite, a to je portret pjesnika Tina Ujevia. Tin Ujevi, 1955., ugljen na papiru Alexander Calder U poetku je Calder elio biti slikar, kao to je bila i njegova majka, ali je prevagnula elja za istraivanjem u drugim materijalima. Ja razmiljam najbolje u ici,

govorio je ameriki kipar, koji je stvarao sa smotkom ice o ramenu, mada mu skulpture u ici nisu tako brojne kao apstraktne skulpture. Ovaj najinventivniji kinetiki umjetnik 20.st. volio je ljude isto toliko koliko i umjetnost. Autoportret, 1968., ica David Hockney Roen 1937. i smatra ga se engleskim pop umjetnikom. Portretira oca jo u tinejderskoj dobi od sedamnaest godina, kao i prijatelje, simpatije, obitelj i sebe. Portreti su vizualni dnevnik

njegovog ivota, bili to crtei, slike, grafike ili fotografije. 250 portreta izloeno je u zadnjih 50 godina rada ovoga svestranog umjetnika. Autoportret iz 1954., kola, (kad je autoru 17.g.) Fransis Bacon U vrijeme kada u umjetnosti vlada apstrakcija Bacon se posveuje ljudskoj formi. Slikam jer, zapravo, ne znam nita drugo raditi. Moram zaraditi i ispuniti vrijeme objanjavao je Bacon. Pokazivao je zanimanje za Velzqueza i Picassoa te

stvaralatvo biomorfnih slikara. Postoji izvjesna prisutnost nihilizma u njegovom opusu. Bio je zabavan, naitan, posjedovao je neodoljiv arm i talent- zabiljeio je njegov biograf Michael Peppiat. Autoportret, ulje, 1972. Robert Rauschenberg Roeni teksaanin, uspio je pomiriti estetske kriterije izmeu egzaltacije i svakodnevnice. Retroactiv 1, 1964., ulje na platnu Prvi je ameriki slikar nagraen na venecijanskom

biennalu 1964. godine. Njegovi kolai neodadaistike provenijencije postali su ikona 20. st. i ujedno dali ironinu alegoriju postindustrijskog drutva. Roy Lichenstein Najranija serija slika, s kojima je Lichenstein stekao ugled, zasnovana je na minucioznoj izradi tiskanih toki kojima slikar naglaava ogranienost stripa kao medija. Ova djela su oznaila poetak postmoderne. M-Maybe, 1965., ulje na platnu

Ovih dana smo svjedoci kako njegove slike dostiu cijenu i do vrtoglavih etrdeset miliona dolara. Andy Warhol Nedavno otkriveno djelo na kojem je umjetnik sebe naslikao crvenom bojom na bijeloj svilenoj podlozi, povrine 2. kvadratna metra. Autoportret, 1967, crvena boja na svili Ovo je jedan od 11 dinovskih autoportreta

naslikanih 1967. god u vrijeme kada se Warhol nametnuo kao vodea figura pop-Arta. Autoportret je postigao cijenu od 15 mil. eura. Victor Vasarely Slikar maarskog porijekla, 1955. pie uti Manifest. 1965. stie priznanje umjetniku na izlobi u New Yorku, nazvan je ocem optike umjetnosti i postie status meunarodno priznatog umjetnika. Optika umjetnost se proirila na dizajn i modu. Vasarely je razvio svoj umjetniki abecedarij slian raunalnom programiranju. ovjek je velike

energije i inventivnosti: svaki je oblik temelj za boju, svaka boja je atribut obliku.Postao je poasni graanin New Yorka 1990. Harlekin II, ulje, oko 1945; Autoportret iz 1954, boja na papiru Joseph Beuys i proireni mediji Avangardni njemaki kipar, slikar, teoretiar i konceptualni umjetnik. Utjecao na itav niz suvremenih svjetskih i njemakih umjetnika. Poziva na promjenu potroakog drutva koje treba slike za ukraavanje zidova. Navedenim djelom sugerira kako i mrtav zec moe premostiti jaz izmeu teorije i nagona za razliku od

otuenog ljudskog bia. Za njega je umjetnost medij koji treba ozdraviti bolesno drutvo. On naputa vjetine slikara kojima su se ljudi divili u prolosti jer ljepota postaje arhaian pojam, njegova umjetnost je optunica vrijednosti onima koji su izgubili II. svjetski rat. Kako objasniti slike mrtvom zecu, 1965.. Gerhard Richter Betty, ulje, 1977., njemaki umjetnik portretira svoju ker na tri portreta koristei fotografiju kao osnovu za nastanak slike. ezdesetih je

napravio niz portreta ljudi iz svog profesionalnog kruga. Sedamdesetih se drui s Josephom Beuysom. Umjetnik funkcionira na granici bilo izmeu apstrakcije i figurativnosti, bilo izmeu snanih boja i monokromnog slikarstva. Sklon je slikanju djela u serijama. Osamdesetih pripada neoekspresionistima. Ubraja se meu utjecajne umjetnike dvadesetog stoljea. Zlatko Prica Djevojka pred ogledalom, 1982., ulje, Tarski ciklus Zlatko Prica, roen u Peuhu, seli se u Zagreb 1922. Umjetniku akademiju u Zagrebu zavrava

1940. Jedna je od perjanica poslijeratnog hrvatskog slikarstva. Njegovo bogato slikarsko stvaralatvo moemo svesti na nekoliko najznaajnijih ciklusa: Samoborski, Plodovi zemlje, Anatomija prirode, Tarski ciklus, te Opatijski kiobrani. (Is)tarski ciklus se svojom poetskom figuracijom uklapa u sustav obnove plastinih vrijednosti i novog ekspresionizma Francisa Bacona na nain kojemu nije mogue porei izvornost. Lucien Freud Autoportret, 1985. i Nasmijana ena iz 1959.

Britanski eminentni slikar, unuk psihoanalitiara Sigmunda Freuda, specijalizirao portrete i aktove, umro je ljetos u 88 godini ivota. Veliki psiholog portreta. Veliki je promatra, poznat po analitici, skida masku portretiranom. Slika pod utjecajem: Drera. Memlinga, Grosza i Dixa. Prijatelji su mu: Bacon i Hockney. Pedesetih poinje slikati sumorne portrete u impasto nanosima boje. Veliki dio opusa posvetio svojoj majci, enama, brojnoj obitelji Ratko Petri Prola je godina od smrti jednog od osnivaa Biafre koja je donijela rjeenja bliska pop artu. Proiena morfologija Petrieve figuralnosti, koja prelazi u snanu simboliku i jetku ironiju, jedan je najzanimljivijih autorskih identiteta novije hrvatske skulpture

Iscurio, 2003., vlasnitvo autora Gozba, 1984. Ivan Koari Unutranjost glave, 1987., gips, MSU, Zagreb Koari Akademik Ivan Koari jedan je od najinteresantnijih umjetnika nae likovne scene, autor je mnogih javnih skulptura poput Prizemljenog sunca i Matoa. Koari je roen 1921. u Petrinji, sudionik je brojnih svjetskih izlobi i dobitnik mnogih prestinih nagrada. Predstavljen je u brojnim svjetskim antologijama i pregledima suvremene skulpture. Njegov je opus isto autobiografski a njegova umjetnost je izjednaena sa disanjem.

Marija Ujevi - Galetovi Miroslav Krlea (postav. 2004.), bronca, 235 cm, Dubravkin put, Zagreb Kiparica i akademkinja koju nazivaju majstoricom portreta i figure, autorica je najboljih zagrebakih spomenika kipova enoi i Krlei. Portret brata je napravila u glini sa 12 godina. Kiparica pri portretiranju pokuava izraziti svoj doivljaj osobe, ono to ona emanira u svijetu. Krleu sam zapamtila po ivosti oiju, leernosti u ponaanju i tromosti tijela. Spomenik ne moe biti samo opis fizikog tijela nego psiholoka analiza, emanacija duha.

Moj Krlea na Dubravkinom putu je stari, osamljeni skeptik. Mala enska poprsja, kipara i likovnog pedagoga Andria, oblikovana u gipsu, primjer su ekspresivne modelacije i profinjenog rukopisa. U slijedu Metrovievih heroina i Angeli Radovanijevih vitalistikih Venera, Andri razvija novu poetiku enskog portreta, posve intimnog i decentnog. Samostalno je izlagao u Njemakoj, Francuskoj i vie puta u Zagrebu. Sudionik je i svjetske izlobe male plastike u keramici. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja u zemlji i inozemstvu za

svoj dugogodinji plodan rad. Mato Andri Suvremena djevojka, 1987., patinirani gips Bill Viola - pionir video arta Ovaj genij slike i zvuka, pionir video arta jo uvijek je aktivan u svom stvaralakom izrazu. Viola Istrauje fundamentalna iskustva razuma i osjeaja i put do samospoznaje. Usredotoio se na univerzalne ljudske teme kao to je roenje, patnja, umnogome crpei inspiraciju iz zapadnjake i istonjake spiritualistike tradicije. Moliti bez prestanka, 1992. zvuna i video instalacija, umjetnikova zbirka

Viola Priznanje zasluuje trideset godinjim radom koji nimalo ne gubi na raskoi vizualnog ili na snazi poruke. Autor je zapanjujueg opusa radova u kojima se koristi najnovijom tehnologijom, ukljuujui vodu i vatru. Naglaava dualizme: svjetlotama, ivot-smrt, smirenost-stres. Emocija postaje subjektom. Istrauje stanja pomijeanih emocija, tzv. meustanja. est glava, 2011. Chuck Close Emma, drvorez, 2002.

Svjetski poznat umjetnik koji portetira sebe, svoju obitelj i prijatelje umjetnike. Radikalno mijenja definiciju modernog portreta, nudei iroku skalu svog kompleksnog umjetnikog izraza. Nakon to je 1988. prebolio virusnu infekciju zavrava u kolicima. Portret Emme, slikareve keri sastoji se iz 113 komada drvoreza u japanskom stilu. Djelo ima karaktertistike foto realizma kada se promatra sa udaljenosti, iz blizine portret saima u sebi na stotine trokutastih, kvadratinih i ostalih viekutnih, samostalnih jedinica boje. Umjetniku je trebalo osamnaest mjeseci rada da uz pomo japanskog umjetnika drvoreza, Yasu Shibata dovri ovu sliku. Print mi je promijenio nain

razmiljanja! - priznao je Chuck Close. uro Seder Autoportret s autoportretom, 2007., ulje uro Seder je na likovnoj sceni vie od pola stoljea. Tijekom tog razdoblja njegovo je slikarstvo prolo kroz nekoliko nadasve znakovitih mijena. Najprije je to bio enformel, potom je uslijedilo razdoblje sveobuhvatnog redukcionizma, a od sredine sedamdesetih pa sve do danas njegovo slikarstvo karakterizira tematski raznorodna ekspresivna figuracija nesputanih gesti i bogatog kolorita. Za iskazivanje duhovne intime i

introspekcije, motiv autoportreta je najzahvalniji. Na recentnoj izlobi 2010. doajen hrvatskog slikarstva izloio je njih jedanaest, osam ulja i dvije tempere. Duhovit i ironian je rad u kojem dolazi do likovnog umnaanja portreta slikara pred upravo Boris Buan Igor Stravinski, 2009. Skrjabin, Verdi, Haydn, Monteverdi i Stravinski prikazani su u liku lista filadendrona na crnoj podlozi. Samo je dio izlobe na temu portreti znamenitih jaz i klasinih

umjetnika ali i arhitekata i kolega podijeljenih u cikluse po pet djela ovisno o tematici. Oduvijek ga je glazba nadahnjivala. Akademski je slikar i grafiki dizajner, akademik. Dobro likovno djelo nikada ne smije doslovno prenositi stvarnost, plakat mora imati atraktivan vizualni geg, a portret emotivnu osobnost. iva itnik Roena u Ljubljani 1981. iva je 2008. zavrila poslijediplomski studij slikarstva na Akademiji likovnih umjetnosti i dizajna u

Ljubljani (Slovenija). Bila je nominirana za Europsku nagradu Zlatni kentaur 2007 i dr. Izjava: Portreti su pejzai ljudske svijesti koji imaju istu funkciju kao i mitovi. Oni su prie o ljudima koji pomau gledateljima u pronalaenju svoga puta kroz ivot. Portreti su krhki u svojoj neposrednosti. Pokazuju sposobnost umjetnika da prenese svoje osjeaje putem portreta to pomae promatrau da osjeti prisutnost drugih i na taj se nain nae u drugima. Nataa, ulje i akrilik na platnu, 2010. Stipan Tadi Netom je diplomirao na ALU,

panju struke svratio je na sebe portretima, posebice monumentalnim portretom oca, za koji je nagraen na Salonu mladih. Slika se sastoji od 150 oslikanih kvadrata koje je Stipan nasumice slikao sitnim potezima kista, slikao je do pet kvadrata dnevno. Jo jedna potvrda kako figurativna umjetnost ima sve vie simpatizera meu mlaim slikarima kod nas, a i u svijetu. Otac, ulje na platnu, 2010. III nagrada Salona mladih, Zagreb Martin Scheller

Angelina Jolie, 2004., 48 portreta slavnih na australskoj izlobi 2011., National Portrait Gallery, Canbera Jedan je od najuspjenijih suvremenih portret fotografa. Njegovi radovi se pojavljuju na naslovnicama nekih od najtiranijih asopisa na svijetu poput: The New Yorker, Rolling Stone, Esquire, Vogue itd. Izbliza snimani, oko-naoko, uz vidljivu teksturu koe i kose te strukture zjenica, portreti zrae magnetizmom i trae ponovljeno istraivanje. Isti tretman imaju poznate

osobe kao i anonimusi. Ben Heine Dvadeset sedmogodinji portretist, ilustrator, karikaturist i fotograf Studirao kiparstvo, grafiku i novinarstvo, ivi u Brusselu i komunicira na svjetskim jezicima. Izmislio novi spoj poentilizma i pop arta. Daj mi boje i Merilyn Monroe iz 2011. Marina Abramovi Kraljicom performerske umjetnosti postala je nakon to je 75 dana sjedila u atriju MoMa-e u New Yorku, mjeseca svibnja i travnja ove godine. Jo uvijek me proganjaju 1 564 para oiju u koje sam gledala i ovo je najvaniji i najzahtjevniji performans u mojoj karijeri objasnila je Marina Abramovi. U takvoj koncentraciji sve nestane osim pogleda a nakon izvjesnog vremena tu izbijaju emocije koje su mnoge ljude dovele do suza. Zakljuak Portretnu tradiciju zapoinje neolitska kultura i ona e

trajati do pada Rimskog carstva. U Novom kraljevstvu egipatske 18. dinastije razvio se plastini portret sa finim psiholokim crtama. U kasnoantikom periodu i helenizmu razvio se izvjesni naturalizam u prikazivanju fizionomije. Pod rimskom vladavinom u Egiptu su nastali portreti na mumijama koji predstavljaju prve samostalne portretne slike na drvetu. U ranokranskoj i srednjovjekovnoj umjetnosti izgubila se antika tradicija portretiranja da bi se pojavila na portretnim bistama u 14. st. radionice Parler u Pragu. Prvi autonomni dvostruki portret u punoj figuri naslikao je Jan van Eyck u 15. st. Poetkom 15.st dostigla je novovjekovna umjetnost portreta, pod utjecajem novog humanistikog gledanja na ovjeka, procvat i razvila itavu lepezu oblika. Znaajni portretisti iz doba renesanse su: Botticelli, Vranjanin, da Vinci, Rafael, Michelangelo, Drer a Tizian i Klovi na

prijelazu iz renesanse u barok. Nastavlja ih maniristiki portret Archimbolda i El Greca U baroku pratimo uspon portreta na ljestvici vrijednosti do najznaajnijeg umjetnikog zadatka kroz Rembrandtove bakroreze, Caravaggiova i Velzquezova ulja te Berninijeve skulpture. Postoje slikari poput Goye koji je vrhunac svog stvaranja postigao u portretu. Slikarstvo 19. st. poinje klasicizmom kojem je glavna karakteristika da oponaa antiku to se moe vidjeti na Napoleonovim portretima. Nakon klasicizma javlja se romantizam sa Gericaultom a nakon romantizma javlja se realizam sa Courbetom. Krajem stoljea javlja se impresionizam sa Manetom, Monetom, Renoirom, Degasom i Rodinom te zavrava pojavom etiri genija: Van Goghom, Gauguinom, Cezannom i Seuratom. Krajem 19. st. portretno slikarstvo gubi svoj najistaknutiji znaaj uslijed pojave fotografije. Hrvatski slikari na prijelazu i poetkom 20. st. redovito istrauju

putem autoportreta: Bukovac, Rendi, Rakaj, Rai, Kraljevi, Steiner, Tartaglia, Metroviukljuujui se svojim izrazom u europska zbivanja na polju umjetnosti. U umjetnosti 20. st. dominirala su dva ovjeka: Matisse i Picasso, a njemaki slikari ekspresionizma omoguili su djelomino oivljavanje ove umjetnike vrste. U trendu je bilo psiholoko istraivanje a manje se teilo realistinom ili idealizirajuem izrazu portreta. Portretno slikarstvo je pretrpjelo radikalne promjene u odnosu na prole epohe ali oni danas ine jednu od najpotentnijih likovnih tema. (Auto)portrete ne treba iskljuivo vezati za tradicionalne likovne medije kao to su slikarstvo, kiparstvo i grafika. I performans, naime, ima karakteristike autoportreta U njemu umjetnik - performer publici podastire sebe samog i pri tom nita ne glumi niti skriva. Portreti ili autoportreti mogu biti iskazani i na simbolikoj ili duhovnoj razini.

Umjetnost je transcendentalna i ona u nama budi nesvjesno kao to umjetnik u svom izrazu iznosi na povrinu dublje, skrivene vrijednosti. Jedino je u umjetnosti poeljno biti iskren i ranjiv, jedino u umjetnosti slabost postaje snaga. Intimni svijet umjetnika prostor je u kojem ljudi pronalaze sigurno utoite i ostaju autentini. Portreti i autoportreti danas su iznimno zanimljiva tema, uz uvjet da ih se tretira kompatibilno vremenu u kojem ivimo. Literatura

H. W. Janson: History of Art, 1969., Abrams, New York N. Hodge: The A-Z of art, BCA, 1996. V. Horvat Pintari: Tradicija i moderna, HAZU, Zagreb, 2009. V. Horvat Pintari: Svjedok u slici, Matica hrvatska, Zagreb, 2001. Grgo Gamulin, Itaka koja traje, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 1999. S. Walker. Ancient Faces: Mummy portreaits in Roman Egypt, New York, 2000. E.Panofsky, Early Neatherlandish Painting: its Origins and Character, New York, 1935. E. Drury, Selfportret of the World s Greatest Painters, London, 1999. N. Schneider: Portrtmalarei 1420-1670, Tachen, Kln, 1992. Monografije umjetnika, struni asopisi, katalozi, tisak, internet

Priredila: Jasminka Vidovi Buinac, prof. Sisak, listopad 2011.

Recently Viewed Presentations

  • SENATE BILL #109 SEC. 76 Safe and Secure

    SENATE BILL #109 SEC. 76 Safe and Secure

    KS had the 5th largest increase in suicide deaths between 1999-2016 (45%) 54% of the suicide deaths investigated did . not. have a known mental health condition at the time of death. Other life stressors were contributing factors such as...
  • Changes to the Earth - EDIE ERICKSON

    Changes to the Earth - EDIE ERICKSON

    Changes to the Earth. The surface of Earth changes in natural ways. Change can be caused by a very slow process or a rapid process. There is . evidence. on the surface that these processes have caused a change. The...
  • Agenda - Programme - LU

    Agenda - Programme - LU

    For posts requiring the ability to frequently speak in public and represent NATO in front of public audiences. Candidates get 15 minutes to prepare and have to brief the panel before the interview starts. Example: Brief a group of European...
  • Los Sonorenses m m s famosos de la

    Los Sonorenses m m s famosos de la

    entre los campeones del mundo que chavez derroto estan edwin rosario, jose luis ramirez, rocky lockridge, meldrick taylor, roger mayweather, sammy fuentes, hector camacho, juan laporte, tony lopez, y franky randall. su primera derrota fue defendiendo su titulo ante franky...
  • Tools of the Trade - PartII

    Tools of the Trade - PartII

    Program Extension Summary How GPS software fits into the Big Picture GPS and Computers are made for each other DNR Garmin as the preferred choice What's in Store Tomorrow - next in the series: Mapping Programs and GIS Survey &...
  • ELF.01.4 - Investigating Exponential Models - Growth and Decay

    ELF.01.4 - Investigating Exponential Models - Growth and Decay

    * Math 2 Honors - Santowski * (B) Exponential Parent Functions The features of the parent exponential function y = ax (where a > 1) are as follows: The features of the parent exponential function y = ax (where 0...
  • Good - mrdunneenglishclass.files.wordpress.com

    Good - mrdunneenglishclass.files.wordpress.com

    Last time, in English Class. We examined 'A Room in the Past'. We explored what one should look for when faced with a unseen poem. We confirmed that you, the students, are not mindless robots and that you have opinions.
  • Hero's Journey - Liberty Union High School District

    Hero's Journey - Liberty Union High School District

    Hero's Journey English 1 Steps of Hero's Journey Status quo Call to adventure Assistance Departure Trials Approach Crisis Treasure Result Return New life Resolution Ordinary World Special World "Shrek" - Status quo Ordinary life - hero's everyday world (beginning) We...